Razlika u sunčanom zračenju među regijama je izrazita: Dalmacija postiže preko 1.400 kWh godišnje proizvodnje po kWp, dok kontinentalni sjeverozapad ima oko 1.150 kWh.
To znači razliku od 1 do 2 godine u razdoblju povrata investicije.
Solarna isplativost u Hrvatskoj je iznad europskog prosjeka i uspoređuje se sa zemljama jakih solarnih tržišta. Brojke ispod su tipičan godišnji prinos po kWp na južno orijentiranom kosom krovu pod nagibom od 35°, prema PVGIS-u.
Zemlja / regija
Prinos (kWh/kWp)
Napomena
Cipar (Nikozija)
1.640
Vrh EU.
Malta (Valletta)
1.620
Vrh EU.
Hrvatska, Šibenik
1.445
Najveći prinos u Hrvatskoj.
Italija, Palermo
1.430
Sicilija.
Portugal, Lisabon
1.410
Španjolska, Madrid
1.400
Italija, Rim
1.350
Hrvatska, Zagreb
1.220
Hrvatski prosjek.
Slovenija, Ljubljana
1.180
Mađarska, Budimpešta
1.170
Austrija, Beč
1.150
Hrvatska, Gospić
1.129
Najmanji prinos u Hrvatskoj.
Češka, Prag
1.080
Njemačka, München
1.130
Jug zemlje.
Njemačka, Berlin
1.020
Nizozemska, Amsterdam
980
Velika Britanija, London
920
Švedska, Stockholm
880
Izvor: PVGIS v5, Europska komisija, 2024.
Što to znači za vas
Najslabija hrvatska županija (Lika) ima 11 % veći prinos od Berlina, dok Šibenik premašuje München za 28 %.
Sustav od 5 kWp u Hrvatskoj proizvodi 5.600 do 7.200 kWh godišnje, ovisno o regiji. Isti sustav u Berlinu proizvede oko 5.100 kWh.
Razdoblje povrata u Hrvatskoj zato je tipično 2 do 4 godine kraće nego u Njemačkoj i Velikoj Britaniji za istu cijenu sustava.
Unatoč tome, instalirana solarna snaga u Njemačkoj 2024. iznosila je 90 GW, dok je Hrvatska premašila 1 GW. To znači da imamo puno prostora za rast.